Magnetska rezonanca mozga i IQ testovi
Magnetskom rezonancom između ostalog može se precizno mjeriti volumen pojedinih dijelova mozga kao i cijelog organa. Podaci o strukturi mozga nam ne govore puno o njegovoj razini funkcioniranja. Za tu razinu procjene potrebni su klasični IQ testovi. Relativna razina intelektualnog funkcioniranja osobe se procjenjuje na osnovu ponašajnih manifestacija u obliku postignuća na testu inteligencije. Rezultat na testu može biti bolji ili lošiji od postignuća drugih osoba ili iste osobe testirane u različitim vremenskim točkama. Takve stupnjevite varijacije IQ-a se onda mogu uspoređivati s varijacijama u volumenu pojedinih regija mozga, za jednu osobu ili između različitih pojedinca.
Kad se govori o korelacijama uvijek iznova se mora napominjati da korelacija nije isto što i uzročno posljedična veza, već samo sukladnost u variranju dviju varijabli. Korelacija može biti artefakt utjecaja neke treće varijable ili cijelog niza čimbenika. Dakle, na osnovu korelacija se ne mogu izvoditi konačni zaključci i apsolutne istine.
Magnetska rezonanca mozga i testovi inteligencije
Portal Sciencedaily donosi članak o rezultatima novijih istraživanja vezanih uz nasljednost inteligencije, te o korelacijama između volumena dijelova mozga i rezultata na testovima inteligencije.
Uvodno se navode podaci o rastu mozga tijekom djetinjstva, kao i o dinamičkim promjenama u njegovoj veličini tijekom cijelog života. Sve su brojniji dokazi o tome da je struktura mozga pod znatnim utjecajem djelovanja gena. Preciznije, između 70 i 90% varijacija u volumenu mozga odraslih ljudi primarno je određeno genima (Baare et al, 2001). U ranoj fazi puberteta počinje opadati volumen sive tvari, dok se bijela tvar nastavlja povećavati. Nedavno provedeno istraživanje na 45 jednojajčanih i 61 dvojajčanih parova devetogodišnjaka, te njihovih 87ero braće i sestara također potvrđuje visoku nasljednost (Peper et al). Dakle, u toj dobi volumen mozga je primarno pod utjecajem naslijeđa.
Studije blizanaca su osim toga pokazale različit stupanj djelovanja gena u različitim regijama mozga. Visoka je nasljednost volumena frontalnih lobusa (90-95%), umjerena za hipokampus (40-69%), dok faktori okoline djeluju na nekoliko područja medijalnog mozga.
Međutim, ostaju nepoznati mehanizmi kojima se odvija interakcija gena i okoline tijekom života kao i dinamika strukture mozga i njena povezanost sa funkcioniranjem mozga.
Struktura mozga i njene dinamičke promjene imaju funkcionalnu važnost. Studije su pokazale da je ukupni moždani volumen pozitivno koreliran s općom inteligencijom. U zdravih ispitanika, razina intelektualnog funkcioniranja je pozitivno povezana s volumenom cijelog mozga, sive i bijele tvari, kao i točno određenih manjih područja u mozgu. (Thompson et al, 2001; Posthuma et al, 2002). Zanimljivo, pokazalo se da su i promjene u debljini kore velikog mozga tijekom adolescencije povezane sa razinom inteligencije.
Nadalje, isti skup gena može biti u osnovi povezanosti strukture mozga i kognitivnih funkcija. Međutim, u starijih blizanaca, povezanosti između volumena fronto-temporalnih područja mozga (MRI) i izvršnih funkcija (IQ) bile su artefakt zajedničkih okolinskih utjecaja kojima su izloženi blizanci iz istih obitelji (Carmelli et al., 2002).
Postoji mogućnost da je preklapanje skupina gena ili zajednička okolina uzrok varijacija u dva različita fenotipa. Može biti da viša razina kognitivnog funkcioniranja (IQ) navodi osobu da izabire okolinu koja dodatno potiče povećanje mozga. U tom slučaju genetski utjecaji na veličinu mozga odražavaju samo utjecaje na kogniciju. Sve u svemu, specifični mehanizmi, putovi i geni koji su uključeni u morfologiju mozga i njezinu povezanost s kognitivnim funkcioniranjem i dalje nam ostaju zagonetkom.
U studiji koja je obuhvatila 54 para jednojajčanih i 58 parova
dvojajčanih blizanaca, te njihovih 34 braće i sestara ispitivala se
povezanost nasljednosti inteligencije i gustoće pojedinih dijelova
mozga. Pokazalo se da verbalna i neverbalna inteligencija dijele
istu genetsku osnovu sa anatomskom neuralnom mrežom koja obuhvaća
frontalnu, okcipitalnu i parahipokampalnu sivu tvar, kao i povezujuću
bijelu tvar u području gornje okcipito-frontalne fascikule, te corpus
callosuma (Hulshoff Pol et al.,
2006).
Čini se kako su individualne varijacije u morfologiji područja koja su
uključena u govor, pažnju, vizualno i emocionalno procesiranje, kao i
senzomotorno procesiranje pod snažnim genetskim utjecajem.
Dodatno, jedinstveni faktori okoline povezani su sa širokim područjima sive i bijele tvari što okružuje lateralne ventrikule. Taj nalaz koincidira s nalazima Baaré i suradnika (2001.) o značajnoj povezanosti okolinskih utjecaja i volumena lateralnih ventrikula.
Ostale zanimlivosti.
Vijesti iz znanosti s portala Sciencedaily.com.
Besplatni online testovi:
-
IQ tests - in english
Webmaster: e-mail;
~ MRI i IQ